Cijene na vrhuncu, a na tržištu zastoj. "Svaki dan netko zove da bi kupio stan u Zagrebu, a ne mogu pomoći"

Prema portalu Nekretnine.hr, u veljači je prosječna cijena nekretnina u Zagrebu dosegla vrhunac s vrijednošću od 3.763 eura po četvornom metru. Prema istom izvoru, to je povećanje od 14,38 posto u odnosu na veljaču prošle godine kada je kvadrat stambene nekretnine za prodaju u glavnom gradu koštao 3.290 eura.

A lani u prosincu prosječna cijena stambenog kvadrata u Zagrebu bila je 3.713 eura, što znači da je u prva dva mjeseca narasla za 50 eura.

I dalje je najviša tražena prosječna cijena na području gradske četvrti Trešnjevka jug - 4.426 eura po kvadratnom metru, a slijede Donji grad (4.201 euro) i Gornji grad - Medveščak (4.028 eura) dok je najniža prosječna cijena u gradskoj četvrti Brezovica - 2.724 eura po kvadratu.

Svake godine plafon se pomiče

Potkraj prošle godine Boro Vujović iz zagrebačke agencije za promet nekretninama Opereta i potpredsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri Hrvatskoj gospodarskoj komori rekao nam je kako se vrhunac rasta cijena nekretnina u Zagrebu očekivao 2024. godine, ali je 2025. granica pomaknuta još više.

Kazao je i da za razliku od drugih dijelova Hrvatske gdje su cijene visoke, ali potražnja pada, u Zagrebu nije tako.

"Zagreb je još uvijek potentan i kupaca ima. Ovu godinu je obilježilo to da je potražnja još uvijek veća od ponude, ali nema dovoljno novogradnje", rekao je Vujović prije tri mjeseca.

"Jednostavno, nemamo što prodati"

Vujovića smo upitali kakvo je sada stanje na zagrebačkom tržištu nekretnina i nastavlja li se rast cijena.

"Nemamo još relevantnih podataka da cijene rastu. Referentna točka nam je kraj prošle godine i treba sačekati izvještaj za prvi kvartal ove godine. Na tržištu je još sezona 'kiselih krastavaca'. Obično nakon Uskrsa krene ozbiljnija sezone kupoprodaje nekretnina pa ćemo tada znati više."

Ono što se zna i prije objave kvartalnih izvješća jest da problem o kojemu je Vujović govorio prije Božića traje i sada. Na tržištu nedostaje stanova, a interes postoji.

"Mene doslovno svaki dan netko zove da bi kupio stan u Zagrebu. Problem je što u ovom trenutku na tržištu nema stanova u ponudi, a ako ih ima onda su jako skupi. To je temeljni razlog pada prometa. Jednostavno, nemamo što prodati, a ne gradi se dovoljno. Investitori koji nešto i sagrade hoće iz toga izvući maksimum, što je razumljivo jer tko zna kada će opet graditi. Dobiti dozvolu postala je nemoguća misija", objašnjava.

"Kad je rat ništa se ne kupuje"

Neobično zvuči, ali jedan od razloga zastoja na tržištu leži u Dubaiju. U tom gradu, već tjednima izloženom iranskim napadima, u posljednje vrijeme mnogo Hrvata kupovalo je stanove. Drugim riječima, čekaju i odvaguju hoće li kupiti nekretninu tamo ili ovdje.

"Dubai koji je donedavno bio atraktivan i našim kupcima u ovom trenutku je izgubio tu atraktivnost. Ti kupci sada čekaju rasplet situacije u Dubaiju", kaže Vujović.

Pitali smo ga može li se situacija izazvana sukobom na Bliskom istoku još nekako odraziti na domaće tržište nekretnina.

"Ako ova situacija potraje, to može ići na ruku prodavateljima nekretnina u Hrvatskoj, kao što je i pandemija covida išla na ruku ne samo našem turizmu, nego i tržištu nekretnina. Ali ako sukob još eskalira znate kako je... kad je rat, ništa se ne kupuje", rekao je Vujović.